Tali puupuu: E mafai e le AI ona lagolagoina aʻoaʻoga e ala i le taulimaina o galuega faʻafoe e mafai ona faia soo, tuʻuina atu i tamaiti aʻoga ni faʻataʻitaʻiga faaopoopo pe a manaʻomia, ma fesoasoani e faʻaalia avanoa i aʻoaʻoga e ono misia e faiaʻoga. A faʻaaogaina o se fesoasoani nai lo se sui, e mafai ona toe faʻafoʻi mai le taimi i faiaʻoga mo le lagolago faʻaletagata ma le faʻamasinoga lelei.
Manatu autū:
Fa'amama avega o galuega: Faaaoga le AI mo fuafuaga masani ma sauniuniga mo makaga e sefe ai le taimi a faia'oga.
Fa'ata'ita'iga fa'apitoa: Tu'uina atu fa'amalositino e te mana'o ai e fetu'una'i pe a tauivi se tagata a'oa'oina pe tamo'e i luma.
Su'esu'ega o le Malamalamaaga: Iloilo mamanu o galuega e vave fa'ailoa ai ni avanoa, i le fa'amoemoe e fa'atuatuaina fa'amaumauga o lo'o i lalo.
Fa'aaogāga e taula'i i le tagata: Ia nafa faia'oga ma le faia'oga o le faufautua, soifua manuia, ma fa'ai'uga auiliili.
Fa'amoemoega moni: Fa'atalitali i ni nai vaiaso faigata; fa'atulaga ni tuaoi manino mo nofoaga e fa'atagaina ai le AI.

O tala e te ono fia faitauina pe a uma lenei:
🔗 Meafaigaluega AI e 10 e leai se totogi mo a'oa'oga i aso nei
Su'esu'e polokalame fa'a-AI e faigofie ona fa'aoga e tamaiti a'oga mo su'esu'ega, tusitusi, ma sauniuniga o lesona.
🔗 Meafaigaluega sili e 10 mo suʻesuʻega faʻaleaʻoaʻoga a le AI
Meafaigaluega e taula'i i su'esu'ega mo pepa, upusii, au'ili'iliga, ma le faitau atamai.
🔗 Meafaigaluega sili ona lelei a le AI mo aʻoaʻoga maualuluga ma galuega i le lotoa
Meafaigaluega mo le aʻoaʻo atu, aoaoina, taliaina, fautuaga, ma le lelei o le pulega.
🔗 Meafaigaluega AI mo faiaʻoga o aʻoaʻoga faʻapitoa ma le faigofie ona maua
Lagolago tagata aʻoaʻo eseese faʻatasi ai ma le AI mo IEPs, faitau, ma le avanoa.
Auala e Lagolago ai e le AI Aʻoaʻoga: o le ata lautele 🧩📚
I se tulaga maualuga, e lagolagoina e le AI aʻoaʻoga e ala i le faia o galuega tetele e fa: (UNESCO, OECD)
-
Fa'apitoa le a'oa'oina (eseese le saoasaoa, eseese le ala, tutusa le sini)
-
Tu'uina atu vave o manatu faaalia (fa'ata'ita'iga, fa'asa'oga, fautuaga, fa'amatalaga)
-
Fa'aitiitia o le avega a faia'oga (fesoasoani i le fuafuaina, lagolago i le fa'avasegaina o togi, fa'aautomatika o pulega)
-
Fa'aleleia atili o le avanoa (fa'aliliuga, faitau leotele, fa'amatalaga, meafaigaluega fesoasoani)
E mafai fo'i ona fesoasoani i a'oga e fai ni fa'ai'uga lelei e fa'aaoga ai au'ili'iliga o a'oa'oga, ae o le a tatou o'o atu i lena mea aua ... ioe, e vave ona vevela lena mataupu 🔥. (Jisc, OECD)
E foliga mai o se fa'aliliuga malosi o le "AI i a'oa'oga" ✅🤖
E lē o fesoasoani uma le “AI mo aʻoaʻoga”. O nisi o ia mea e na o se afifi pupula e siomia ai le otometi faavae. O se faʻataʻitaʻiga malosi o le lagolago a le AI i le aʻoaʻoina e masani ona i ai nei uiga: (UNESCO, NIST)
-
E ogatasi ma sini o le aoaoina
Afai e le mafai e le meafaigaluega ona faamatala po o le a le tomai o loo ia atiina ae, atonu o le pisa lava 🎯 -
Lagolagoina le faiaʻoga, ae le o le suitulaga i ai.
O meafaigaluega sili ona lelei e foliga mai o se faʻamalosia, ae le o se faoa faamalosi. (Matagaluega o Aʻoaʻoga (UK)) -
Tuuina atu ni manatu faaalia manino
E tatau i tamaiti aoga ona iloa le mafuaaga ua sese ai se mea, ae le na o le "sese" 😵💫 -
E taulimaina ma le fa'aeteete le fa'aitu'au ma le fa'amasinotonu.
E mafai e le AI ona atagia mai fa'amaumauga pisapisao. E mana'omia e a'oga ni pa puipui. (NIST, ICO) -
Fa'aaloalo i le le faalauaiteleina
. E ma'ale'ale fa'amatalaga a tamaiti a'oga. Taofi atoa 🛡️ (ICO, Komisi Europa) -
E aoga i potuaoga moni.
Afai e manaʻomia ni kiliki e 12 ma se siva faʻalelotu e tuʻuina atu ai meaaoga i le fale… e le o se manumalo.
Ma o le vaega e le'i mafaufauina - o le meafaigaluega "sili" e le o taimi uma e sili ona matagofie. O nisi taimi o le vaega faigofie o le AI (e pei o le lagolago faitau vave) e suia mea uma mo se tamaititi a'oga ua leva ona tauivi filemu 😬. (OECD)
Siata Faatusatusaga: Filifiliga lauiloa o le lagolago a le AI i aʻoaʻoga 🧾✨
O loʻo i lalo se faʻamatalaga faʻatino o vaega masani o meafaigaluega AI e faʻaaogaina e aʻoga ma tamaiti aʻoga. E le na o le "lisi" lenei, ae na o mea e aliali mai pea lava pea. (OECD, UNESCO)
| Meafaigaluega / Vaega | Sili mo (le aofia) | Tau | Aiseā e aogā ai (fa'amatalaga vave) |
|---|---|---|---|
| Fa'avae a'oa'oga fetu'una'i | Tamaiti aʻoga + faiaʻoga | E pei o le lesitalaina | Fetuuna'i le faigata e fa'atatau i le fa'atinoga, fa'aitiitia le taumatemate (OECD) |
| Polokalama talatalanoaga a le AI | Tamaiti Aʻoga | E leai se totogi - totogi | O fa'amatalaga, fa'ata'ita'iga, fautuaga e maua i taimi uma... e mafai ona pei o se uo su'esu'e (Matagaluega o A'oa'oga (UK)) |
| Fesoasoani lagolago tusitusi | Tamaiti Aʻoga | Freemium | Fesoasoani i le manino, fausaga, kalama (ae manaʻomia tulafono) (UNESCO) |
| Suega + fa'ata'ita'iga fa'atino | Faiaʻoga + tamaiti aʻoga | Freemium | Mea e vave ai le toe teuteuga, sefe ai le taimi e fuafua ai - o nisi taimi e vave tele (Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK)) |
| Meafaigaluega fa'aotometi mo tali | Faiaʻoga | Laisene | Fa'avavevaveina le ta'amilosaga o manatu fa'aalia; vave ona fa'aleleia tamaiti a'oga (EEF) |
| Dashboards o au'ili'iliga o a'oa'oga | A'oga + faia'oga | Laisene o le 'upega tafa'ilagi | Fa'ailoa mai aga masani, fa'ailoa mai tagata a'oa'o o lo'o lamatia a latou a'oa'oga (fa'aeteete i le fa'ailogaina!) (Jisc) |
| Avanoa AI (tautalaga, fa'amatalaga) | Tagata aʻoaʻo uma | E masani ona fausia i totonu | Fa'afaigofieina le fa'aaogaina o anotusi mo le tele o tamaiti a'oga ♿️ (OECD) |
| Lagolago fa'aliliuga + gagana | Tagata aʻoaʻo gagana eseese | Freemium | Fa'aitiitia ai fa'afitauli tau gagana, fa'amalosia ai le mautinoa (UNESCO) |
| Kopi o le kopi + siaki o le tulaga muamua | Faiaʻoga | Totogi | Fesoasoani i le fa'amaoni fa'alea'oa'oga, ae e mafai ona sese ... ioe (Turnitin, Stanford HAI) |
| Vaavaaia / mata'ituina o le AI | A'oga | Totogi | O le itu "saogalemu", ae e mafai ona laga ai mataupu tau le tonu + popolega (ICO, NIST) |
Ua e mātauina ea le foliga lē tutusa o le laulau? E mafua ona e lē tutusa potuaoga. O nisi meafaigaluega e ofoofogia i le tasi vasega ae o se mala i le isi. O le tulaga e taua tele 🙃.
Aoaoina fa'apitoa: AI o le "fa'asa'osa'oga o le saoasaoa" 🏃♂️📘
O se tasi o tali sili ona lelei i le How AI Supports Education o lenei: e fesoasoani i tamaiti aʻoga e aʻoaʻo i latou te manaʻomia e aunoa ma le lagona ua tuʻuesea i latou. (OECD)
O le a le foliga o le fa'apitoaina
-
Ua maua e se tamaitiiti aoga ni fa'ata'ita'iga fa'aopoopo i vaega ninii ona e le mautonu iina 🧮
-
O le isi tamaitiiti aʻoga e vave ona malamalama i le faitauga e aunoa ma le faʻatali
-
E suia e le polokalama ituaiga fesili pe a iloa le fenumiai (sili atu ata vaaia, laasaga faigofie)
-
E fetu'una'i lesona e fa'atatau i mea sese, ae le na'o togi fa'ai'u
Aiseā e tāua ai lenei mea
Ua uma ona iloa e faiaʻoga le eseesega, ae o le faia mo tamaiti aʻoga e 25-35 i aso uma e… tele naua. E mafai e le AI ona fesoasoani e ala i le: (OECD)
-
Fautuaina o seti fa'ata'ita'iga fa'apitoa
-
Fautuaina o autu o iloiloga
-
Ofoina atu o isi faʻamatalaga (tusitusiga, faʻataʻitaʻiga, laʻasaga i lea laʻasaga)
Ioe, o nisi taimi o le fa'apitoaina o mea'ai fa'a-AI e pei o le tu'uina atu i tagata uma o se sanuisi fa'apitoa 🥪. Se'i vagana ai o le sanuisi e iai taimi e fa'apuna ai ni mea'ai suamalie pe a e le'i talosagaina. O iina e taua ai le va'ava'aia e faia'oga. (Matagaluega mo A'oa'oga (UK))
A'oa'oga fa'a-AI: fesoasoani vave e aunoa ma le faigata o le si'i lima 🙋♀️🤖
E mafai e faiaʻoga faʻa-AI ona lagolagoina aʻoaʻoga e ala i le tuʻuina atu o fesoasoani vave ma faigofie. O nisi tamaiti aʻoga e le fesiligia ni fesili i le vasega tusa lava pe ua latou leiloa. Latou te le manaʻo e foliga "valea" (o a latou upu, ae le o aʻu). O se faiaʻoga faʻa-AI e tuʻuina atu ia i latou se auala tumaoti e suʻesuʻe ai le fenumiai. (UNESCO)
O le a le lelei o le a'oa'oga fa'a-AI
-
Fa'amatalaina o manatu i auala eseese 🔁
-
Tuuina atu o ni fa'ailoilo nai lo o ni tali (pe a sa'o le mamanuina)
-
Ofoina atu o fa'afitauli fa'atino fa'aopoopo
-
Fesoasoani i tamaiti aʻoga e suʻesuʻe mo suega ma le toe iloiloga faʻapitoa
O le mea e le lelei ai
-
Malamalama i le talaaga faalelagona
Afai ua lofituina se tamaitiiti aoga, ua vaivai, ma feagai ma mea o le olaga… e le "malamalama" le AI. -
Fa'amautinoaina le sa'o
E mafai e le AI ona mautinoa ma sese, o se tu'ufa'atasiga leaga tele 😬 (Matagaluega mo A'oa'oga (UK), NIST) -
Suia o le aʻoaʻoina moni
O se meafaigaluega a le faiaʻoga o le lagolago, ae le o le mataupu aoaoina. (UNESCO)
O se auala aogā o le taulimaina lea o le aʻoaʻoga faʻa-AI e pei o se calculator i le vasega matematika: e aogā, e mamana, ae e manaʻomia lava ona e aʻoaʻoina le mafaufauga i tua atu 🧠.
Lagolago a faiaʻoga: fuafuaga, faʻavasegaga, ma le fesoasoani a le pulega 🧑🏫✨
Ia tatou tuusaʻo - e le manaʻomia e faiaʻoga ni "foufouga" se tele. Latou te manaʻomia le taimi. E mafai e le AI ona lagolagoina faiaʻoga e ala i le aveeseina o le tulaga lelei mai galuega faifai pea. (Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK), Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK))
Auala e lagolago ai e le AI faiaʻoga (mo le mea moni)
-
O le tusiaina o otootoga o lesona e ogatasi ma sini o le aoaoina 📝
-
Fausiaina o pepa galuega eseese (fa'avae, tulaga masani, lu'itau)
-
Fausiaina o rubrics ma taʻiala mo le manuia
-
Aotelega o aga masani o le faatinoga a le vasega
-
Fautuaina o ni fa'atonuga mo talanoaga mo faitauga
-
Fesoasoani e tusi ni fesootaiga manino a mātua (fa'aitiitia le popole, fa'aitiitia mea sese i le sipelaga)
Ma o le vaega lea e lē o ta’ua leotele e tagata: a sefe e faia’oga le taimi, e manuia ai tamaiti a’oga. Auā o le taimi e sefe ai e masani ona liua i ni fa’amatalaga lelei, tele o siaki, tele o fegalegaleaiga fa’aletagata. O mea e tāua 💛. (EEF)
Lapata'iga la'ititi lava… afai e fa'aogaina e se a'oga le AI e "faia ai mea e tele atu i mea itiiti" e ala i le fa'ateleina o mea e fa'amoemoeina i ai, e le o se lagolago lena, ae o se fa'ata'ita'iga a le pulega. E le o se mea sese a le meafaigaluega, ae ui i lea.
Iloiloga ma manatu faaalia: taamilosaga vave, aoaoga sili atu 🔄✅
O le tali mai o se tasi lea o mea e sili ona tāua e faʻaleleia atili ai. O le vave ona maua e tamaiti aʻoga o tali mai e aogā, o le vave foʻi lea ona latou fetuʻunaʻi. (EEF, Hattie & Timperley (2007), Black & Wiliam (1998))
E mafai e le AI ona lagolagoina le iloiloga e ala i le:
-
Fesili fa'amoemoe e otometi lava ona makaina (matematika, filifiliga tele, siaki vave)
-
Fa'ailoaina o mamanu o mea sese (sese le faitauga, sese le fa'agasologa, va i manatu)
-
Tuuina atu o ni manatu faaalia vave e fa'aleleia atili ai a'oa'oga i taimi o fa'atinoga
-
Fesoasoani i faiaʻoga e tuʻuina atu faʻamatalaga faʻatulagaina vave
O le mea sili ona lelei: fa'avae, ae le o le fa'ai'uga
E sili ona faʻaaogaina le AI mo:
-
Fa'ata'ita'iga o suega
-
Siaki e maualalo le lamatiaga
-
Manatu faaalia o le ata tusi
-
Fa'amalositino e fa'aleleia ai tomai
Mo le fa'ailogaina o togi maualuluga, e mana'omia e le AI le va'ava'aia lelei. E le ona o le "leaga," ae ona o le faigata o ni fa'amatalaga fa'apitoa. E mafai e tamaiti a'oga e to'alua ona tusia ni tali eseese e sa'o uma, ma atonu e le talisapaia e le AI lena ituaiga o le sa'o o le fatufatuga 🎭. (Matagaluega mo A'oa'oga (UK), NIST)
Fa'amaoni fa'alea'oa'oga: gaoi tusitusiga, tulaga ese, ma le ogatotonu faigata 🔍📄
E suia e le AI le auala e tusitusi ma suʻesuʻe ai tamaiti aʻoga. E le o se faʻalavelave tau amio - o se mea moni lava i totonu o le potuaʻoga. (UNESCO)
E lagolagoina e le AI aʻoaʻoga iinei i itu e lua:
1) Lagolagoina o meafaigaluega fou
-
E mafai e masini e iloa ai kopi ona fa'ailoa mai ni fuaitau ua kopiina
-
E mafai e lipoti o mea fou ona fa'amalosia ai masaniga o upusii
-
E mafai e siaki mamanu ona fa'ailoa mai ai le tutusa e masalomia
2) Aoaoina atili o le "AI literacy"
Nai lo le fa'atagā e le fa'aaogaina e tamaiti a'oga le AI, e mafai e a'oga ona a'oa'o atu:
-
Auala e mafaufau ai i le AI e aunoa ma le kopiina
-
Auala e fa'amaonia ai tagi
-
Auala e toe tusi ai i lou lava leo
-
Auala e talosagaina ai se fesoasoani pe a manaʻomia
Auā o le sini e lē o le “aua lava ne’i fa’aaogaina ni meafaigaluega.” Ae o le sini ia “fa’aali atu ou mafaufauga.” O le tomai moni lea i le a’oa’oga 💪📚.
(E le gata i lea: e mafai ona le atoatoa meafaigaluega e iloa ai le tulaga ese/mea e iloa ai - e aofia ai fa'ai'uga sese ma le le tutusa o le fa'atinoga i vaega o tamaiti a'oga - o lea e taua pea le faiga fa'avae + fa'amasinoga a tagata.) (Turnitin, Stanford HAI)
Avanoa ma le aofia ai: AI o se auala fa'apitoa, ae le o se auala 'alo ♿️💬
O se tasi lea o vaega e sili ona taua moni. E mafai e le AI ona lagolagoina tagata aʻoaʻoina o loʻo i ai ni faʻalavelave e leai se sootaga ma le atamai ae o mea uma e fesoʻotaʻi ma le avanoa. (OECD, UNESCO)
O manumalo i le faigofie ona maua e aofia ai:
-
Tusitusiga-i-le-tautala mo le lagolago faitau 🔊
-
Lauga-i-tusitusiga mo tamaiti aʻoga e faigata ona tusitusi ✍️
-
Fa'amatalaga mo anotusi o vitio
-
Meafaigaluega faaliliu mo aiga e tele gagana ma tagata aʻoaʻo 🌍
-
Faiga faigofie o tusitusiga mo le lagolago i le malamalama
-
Fesoasoani vaaia ua gaosia mai tusitusiga (pe a maua)
O se tamaititi aʻoga ua mafai ona malamalama i le pepa o galuega ona ua faitauina leotele… e lē o se “pepelo” lenā. O le aveeseina lea o se pa puipui. E pei o ni matatioata mo lou mafaufau. E lē o se faʻataʻitaʻiga atoatoa, ae ua e malamalama i ai 🤓.
Aoaoina o auiliiliga: iloa vave faafitauli (ae aua le fefe) 📈🕵️♀️
E mafai e le au'ili'iliga ona fesoasoani i a'oga e matauina mamanu: (Jisc, OECD)
-
O ai o loʻo pa'ū i tua
-
O a manatu o loʻo fenumiai ai le vasega atoa
-
O le mea e feso'ota'i ai le auai, amioga, ma le fa'atinoga
A fa'aaogaina lelei, e lagolagoina ai le vave fesoasoani:
-
a'oa'oga fa'apitoa
-
fa'atonuga ua fetu'una'i
-
auaunaga lagolago
-
tufatufaga sili atu o punaoa
Afai e le lelei ona fa'aaogaina, e i'u ina avea ma fa'ailoga:
-
“E vaivai le tomai o lenei tamaitiiti aoga”
-
“O se lamatiaga lenei tamaitiiti”
-
“Atonu o le a latou toilalo lava”
E tatau ona taulimaina valo'aga a le AI e pei o se fa'ailo asu, ae le o se fa'amasino. O lo'o fai mai se fa'ailo asu "siaki lenei mea." E le fa'asalaina ai se tasi i le fa'amumuina o se fale 😵💫🔥. (Jisc, NIST)
Lamatiaga ma pa puipui: le le faalauaiteleina, faailoga tagata, ma le mailei o le "soona faalagolago" 🛡️⚠️
Afai tatou te fa'amaoni (ma e tatau ona tatou fa'apea), o le lagolago a le AI i a'oa'oga e o'o mai ma ni lamatiaga: (UNESCO, NIST)
Tulaga lamatia autu
-
Fa'afitauli tau le le faalauaiteleina pe afai e fa'aaogaina sese fa'amaumauga a tamaiti a'oga (ICO, Komisi Europa)
-
Fa'aitu'au pe afai o fa'ata'ita'iga e atagia mai ai mamanu lē tonu (NIST, ICO)
-
O le soona faalagolago tele lea e taofia ai e tamaiti aoga le mafaufau tutoatasi
-
Tali sese na tuʻuina atu ma le mautinoa (Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK), NIST)
-
Va i le tutusa pe afai e na'o ni nai tamaiti a'oga e maua le avanoa (UNESCO)
O pa puipui e fesoasoani moni lava
-
Tulafono manino: o afea e mafai ai ona faʻaaogaina le AI, ma pe a lē mafai ✅ (Matagaluega o Aʻoaʻoga (UK))
-
Fa'amaoniga o le a'oa'o atu: aganu'u "siaki faalua" (Matagaluega o A'oa'oga (UK))
-
Iloiloga faaletagata mo faaiuga taua (NIST)
-
Fa'aitiitia o fa'amaumauga: aoina itiiti, puipuia tele 🔒 (ICO)
I le faʻatinoina, o le puipuiga sili e le naʻo le faʻatekinolosi - ae o le aʻoaʻoga. Aoao tamaiti aʻoga i mea e lelei ai le AI, mea e leaga ai, ma le auala e pulea ai. Faigofie, e le mataʻutia. (UNESCO)
Auala e saunia mo potuaoga e faʻaaoga ai le AI e aunoa ma se faʻalavelave 😌📌
Afai e te manaʻo i ni auala aogā ma faigofie e faʻaaogā ai le AI, o nisi nei o auala e aoga: (Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK))
Mo faiaʻoga
-
Faaaoga le AI e tusi ai ni eseesega o lesona (ona faasa'o lea i lou tomai)
-
Fausia ni fesili e uiga i le pepa ulufale
-
Fausia ni fa'atonuga e malamalama ai i le faitauga
-
Liliu se autu i se suega puupuu mo le toe iloiloga 📝
Mo tamaiti aʻoga
-
Fesili mo faʻamatalaga taʻitasi (e le naʻo tali)
-
Fausia ni fesili fa'ata'ita'i mo se autu
-
Aotele fa'amatalaga, ona fa'atusatusa lea i a latou lava aotelega
-
Faaaoga le tautala-i-tusitusiga e vave ai ona maua manatu 🎙️
Mo a'oga
-
Amata muamua i meafaigaluega e faʻafaigofie ai le faʻaaogaina (OECD)
-
Tu'uina atu a'oa'oga, ae le na'o le ulufale i totonu
-
Fausia se faiga faavae e fa'asoa ina ia 'aua ne'i mate'i e le aufaigaluega (Matagaluega mo A'oa'oga (UK))
-
Iloilo meafaigaluega mo le le faalauaiteleina ma le tonu (ICO)
E pei lava o le fa'aopoopoina o se mea fou i le kuka. Sasa'a muamua i totonu. 'Aua le sasa'a uma le fagu ma fa'amoemoe o le a ola le supo 🥣🤷♂️.
Fa'ai'uga: Auala e Lagolago ai e le AI A'oa'oga - aotelega vave 🎓🤖✨
O lea la, E Faapefea Ona Lagolagoina e le AI Aʻoaʻoga. E lagolagoina e ala i le faʻapitoaina o le aʻoaʻoina, faʻavavevaveina o manatu faaalia, faʻaitiitia o le galuega a faiaʻoga, faʻaleleia atili o le mafai ona maua, ma fesoasoani e vave iloa manaʻoga o aʻoaʻoga. Ae e aoga lelei pe a tumau pea tagata i le nofoa o le avetaavale. (OECD, UNESCO, Matagaluega mo Aʻoaʻoga (UK))
Aotelega vave
-
E sili atu le malosi o le AI e fai ma lagolago, ae le o se sui (UNESCO)
-
Fa'aoga sili ona lelei: fa'apitoa, fa'ata'ita'iga, manatu fa'aalia, faigofie ona maua, fesoasoani i fuafuaga ✅ (OECD)
-
O tulaga lamatia tetele: le le faalauaiteleina o faamatalaga, faailoga tagata, soona faalagolago tele, talitonuga sese ⚠️ (NIST, ICO)
-
O le fua fa'atatau manumalo: AI + fa'amasinoga a le faia'oga + mafaufauga loloto a tamaiti a'oga 🧠💛 (Matagaluega o A'oa'oga (UK))
Afai e te taulimaina le AI e pei o se fesoasoani aoga (faatasi ai ma le vaavaaiga), e mafai moni lava ona faigofie ai le aoaoina, tonu, ma sili atu ona tali vave. Afai e te taulimaina e pei o se masini auala pupuu… ia, o le a e mauaina ni taunuuga auala pupuu. Ma e tatau ona sili atu le aoga nai lo lena.
Fa'ata'ita'iga moni: Fa'aaogaina o le AI e fausia ai se siaki fa'alevaiaso o le va o a'oa'oga
Tulaga
Va'ai faalemafaufau i se faia'oga matematika o le Vasega 8 e to'a 29 tamaiti a'oga ma e na'o le tasi le vaitaimi fuafuaina e toe iloilo ai galuega o le vaiaso. Ua fa'ato'a mae'a e le vasega se iunite pu'upu'u i vaega ninii, tesimale, ma pasene. O nisi tamaiti a'oga o lo'o agai atu ma le mautinoa i le fa'aliliuina, a'o isi o lo'o fenumia'i pea tulafono o numera ma denominator.
Nai lo le faʻaaogaina o le AI e faʻavasega ai togi faʻaiʻu, e faʻaaogaina e le faiaʻoga o se auala e vaʻai ai i mamanu e le ogaoga tele. E faigofie lava le sini: faʻailoa mai vaega e tolu e sili ona taatele, faia ni faʻataʻitaʻiga faʻapitoa mo le Aso Gafua, ma ʻaloʻese mai le faʻaaluina o le po o le Aso Sa e faʻavasega ai tali taʻitasi i lima 😵💫.
O lenei auala e sili ona aoga mo siaki vave, pepa ulufale e alu ese ai, faʻataʻitaʻiga o meaaoga a le fale, poʻo suega pupuu e tali ai pe a uma ona iloa e le faiaʻoga le metotia saʻo.
O mea e manaʻomia e le faiaʻoga
O se sini manino o le aoaoina, e pei o le "Fesuiai i le va o vaega ninii, tesimale, ma pasene"
O se seti laʻititi o tali a tamaiti aʻoga e le o iloa o latou suafa
O tali sa'o po'o le ta'iala mo le makaina
O se tulafono e le lafoina i luga igoa o tamaiti aʻoga, faʻamatalaga tau soifua maloloina, faʻamatalaga o amioga, poʻo faʻamatalaga patino
O se la'asaga e iloilo ai e le faia'oga a'o le'i fa'aalia se mea i tamaiti a'oga
Fa'atonuga fa'ata'ita'i
O loʻo e fesoasoani mai ia te aʻu e toe iloilo se pepa faʻaiʻu o le matematika a le Tausaga 8 e maualalo le lamatiaga. Aua le tuʻuina atu ni togi. Vaavaai mo ni mamanu i tali e le o iloa le tagata ma faʻavasega mea sese e tusa ai ma le va o tomai. Ona fautua mai lea o ni gaoioiga toe aʻoaʻo pupuu se tolu ma ni fesili faʻataʻitaʻi e ono.
Fa'amoemoega o le a'oa'oga: E tatau i tamaiti a'oga ona fa'aliliu vaega ninii, tesimale, ma pasene.
Tali sa'o:
1/4 = 0.25 = 25%
3/5 = 0.6 = 60%
0.125 = 1/8 = 12.5%
Tali a le tamaititi aʻoga:
Tamaiti aʻoga A: 1/4 = 0.4 = 40%
Tamaiti aʻoga B: 3/5 = 0.6 = 6%
Tamaiti aʻoga C: 0.125 = 1/25 = 12.5%
Tamaiti aʻoga D: 1/4 = 0.25 = 25%
Tamaiti aʻoga E: 3/5 = 0.35 = 35%
Toe faafoi:
-
O le manatu sese e sili ona taatele
-
O fea fesili e faʻaalia ai lena manatu sese
-
O se fa'amatalaga pu'upu'u a le faia'oga
-
Tolu galuega fa'ata'ita'i
-
Tasi le lapataiga e uiga i le mea e ono le mautinoa ai lau suʻesuʻega
Auala e fa'ata'ita'i ai
Amata i tali e 10-15 e lē o iloa ai tagata, ae lē o se siata atoa o le vasega.
Siaki pe ua fa'ailoa sa'o e le AI le mea sese autū, ae le na'o le tali fa'ai'u sese.
Faatusatusa fesili faataitai ua fautuaina i le faamoemoega o le lesona.
Fesili: “Mata e mafai ona ou faamatala atu lenei fautuaga i se matua, taitai sinia, po o se tamaitiiti aoga?”
Fa'atino le fa'atonuga lava e tasi fa'alua ma va'ai pe o tumau pea le tutusa o fa'ai'uga autū.
I'uga
O se faʻataʻitaʻiga o le iʻuga: e faʻatatau i le taimi o se suega e lima galuega, e mafai e se faiaʻoga ona faʻaitiitia le iloiloga muamua o pepa faʻaiʻu puʻupuʻu e 30 mai le pe ā ma le 35 minute i le 10 minute.
Fa'avae o le fuaina: fa'atulaga le taimi o le iloiloga i le taimi e tasi e aunoa ma le AI ma le taimi e tasi e fa'aaoga ai le AI, fa'aaoga le aofa'i tutusa o tali e le o iloa le tagata. Ona faitau lea pe fia ni manatu sese ua fa'ailoa mai e le AI ua talia e le faia'oga pe a uma ona siakiina.
O se sini malosi o le:
Ua fa'aitiitia le taimi e iloilo ai i le 20-25 minute
E le itiiti ifo i le 90% o vaega va ua fautuaina ua taliaina pe a uma le iloiloga a le faiaʻoga
0 igoa o tamaiti aʻoga poʻo faʻamatalaga patino na lafoina i luga
Tasi le galuega toe aʻoaʻo na faia mo manatu sese tetele taʻitasi
O le numera tāua e lē o le “Sa vave atu le AI.” O le numera e tāua le mata’ituina o le “na sefe e le faia’oga le taimi e aunoa ma le leiloa o le sa’o po’o le puleaina o le le faalauaiteleina.”
O a mea e ono sese
E ono tu'ufa'atasi e le AI ni mea sese eseese ma ta'ua i latou o le manatu sese e tasi.
Atonu e fatu ai ni fesili faataitai e faigofie tele, faigata tele, pe le ogatasi ma le mataupu aoaoina.
Afai e lafoina e le faiaʻoga faʻamatalaga e mafai ona faʻailoa ai tamaiti aʻoga, o le a tele atu ai le lamatiaga o le le faalauaiteleina.
Afai e taulimaina le iʻuga o se faʻamasinoga mulimuli, e mafai ona faʻailogaina ma le le tonu tamaiti aʻoga.
Afai e le fetaui pe le faatuatuaina faamatalaga muamua, o le a faapena foi ona le atoatoa le auiliiliga. O otaota masani e ulufale mai, otaota e alu ese 🙃.
Mea'ai aogā e 'ai fua
E mafai e le AI ona lagolagoina aʻoaʻoga i se auala e matuā aogā pe a fesoasoani i faiaʻoga e vaʻai vave i mamanu, ae lē o le taimi e sui ai a latou faʻamasinoga. Mo avanoa i le aʻoaʻoina, o le auala sili ona saogalemu o le: faʻalilolilo le galuega, tuʻu le AI e fautuaina le mamanu, siaki oe lava le mamanu, ona faʻaaoga lea e fuafua ai le aʻoaʻoina lelei o tagata.
Fesili e Masani Ona Fesiligia
E faʻapefea ona lagolago e le AI aʻoaʻoga i le faia o galuega i aso faisoo?
E mafai e le AI ona lagolagoina aʻoaʻoga e ala i le taulimaina o galuega e mafai ona toe fai ma faʻavavevaveina ai le faʻagasologa masani o galuega. I le tele o potuaoga, e foliga mai o le tusiaina lea o otootoga o lesona, faia o faʻataʻitaʻiga eseese, ma le sauniaina o punaoa mo le makaina. E mafai foi ona fesoasoani e aotele ai mamanu i le vasega atoa ina ia mafai ai e faiaʻoga ona vave iloa ni feeseeseaʻiga masani. O taunuuga sili ona lelei e masani ona oʻo mai pe a faʻasaʻo e faiaʻoga ia taunuuga ma tumau i le pulea lelei o faʻaiuga mulimuli.
O a auala sili ona aogā e faʻaaoga ai le AI e faʻaitiitia ai le avega a faiaʻoga?
O se auala masani o le faʻaaogaina lea o le AI mo le fuafuaina o "uluai ata," fatuina o suega vave, faʻataʻitaʻiga o rubric, ma fesoʻotaʻiga a matua - ona toe faʻaleleia lea i le faʻamasinoga faʻapolofesa. E mafai ona toe faʻafoʻi mai ai le taimi mo manatu faaalia, siakiina, ma le lagolago faʻafaifeau. E masani ona vaʻaia e aʻoga le manuia vave e ala i le amata i galuega e le tele ni lamatiaga e le manaʻomia ai faʻamatalaga taua. O tapulaʻa manino i mea e mafai ma mea e le mafai e le AI ona fai e fesoasoani foʻi e puipuia ai le sosolo o le lautele.
E faʻapefea ona lagolagoina e le AI Aʻoaʻoga faʻatasi ai ma faʻatinoga faʻapitoa mo tamaiti aʻoga?
O le auala e sili ona iloagofie ai le lagolagoina e le AI o Aʻoaʻoga e ala i faiga masani e fetuʻunaʻi pe a faigata pe vave ona alualu i luma se tagata aʻoga. E mafai e polokalama ona fetuʻunaʻi le faigata, suia ituaiga fesili, ma ofoina atu isi faʻamatalaga e faʻavae i luga o mea sese - e le naʻo togi mulimuli. E lagolagoina ai le eseesega e aunoa ma le faʻaalia o tamaiti aʻoga ua faʻapitoa. E taua pea le vaʻavaʻaia e faiaʻoga, aua o le "fetuʻunaʻi" e le o lona uiga i taimi uma "saʻo" pe ogatasi ma le sini o le lesona.
E fa'atuatuaina ea ni chatbots a'oa'oga fa'a-AI mo fesoasoani i meaaoga ma le toe teuteuina?
E mafai ona fesoasoani mo faʻamatalaga, fautuaga, ma faʻataʻitaʻiga faʻaopoopo - aemaise lava mo tamaiti aʻoga e ʻaloʻalo ese mai le faia o fesili i le vasega. O le lamatiaga autu o mea sese mautinoa, o lea e tatau ai ona aʻoaʻoina tamaiti aʻoga e faʻamaonia tali ma faʻaali a latou galuega. O se tulafono aoga o le faʻaaogaina lea o faiaʻoga AI mo le aʻoaʻoina ma le toe teuteuga e le faigata tele, ae le o le pule mulimuli. Ia taulima e pei o se lagolago, ae le o se mataupu aoaoina.
E faʻapefea ona fesoasoani le AI e iloa ai avanoa i le aʻoaʻoina e aunoa ma le faʻailogaina sese o tamaiti aʻoga?
E mafai e le au'ili'iliga o a'oa'oga ona fa'ailoa mai ai ni mamanu e pei o mea sese faifai pea, o manatu sese i le vasega atoa, po'o ni fa'ailoga muamua e mana'omia e se tamaititi a'oga le lagolago. A fa'aaogaina lelei, e pei o se fa'ailo "siaki lenei" e fa'aosofia ai le vave faia o se fesoasoani. A fa'aaogaina leaga, e avea ma fa'ailoga ("lē lava le tomai" po'o le "lamatia") e fa'aitiitia ai fa'amoemoega. O le auala sili ona saogalemu o le fa'apipi'iina lea o au'ili'iliga ma fa'amaumauga fa'atuatuaina, fa'amasinoga a tagata, ma talanoaga manino e mulimuli mai.
E fa'apefea ona taulima e a'oga le le faalauaiteleina ma fa'amatalaga a tamaiti a'oga pe a fa'aogaina meafaigaluega fa'apitoa o le AI?
E maaleale faʻamaumauga a tamaiti aʻoga, o lea o se auala masani o le faʻaitiitia o faʻamaumauga: aoina faʻaitiitia, puipuia le tele, ma ʻaloʻese mai le faʻasoa atu o faʻamatalaga patino e le manaʻomia. E masani ona manuia aʻoga mai tulafono manino e uiga i mea e mafai ona lafoina i luga, o ai e mafai ona maua mea na maua mai, ma le umi e teuina ai faʻamaumauga. O le manino ma tamaiti aʻoga ma mātua e faʻaitiitia ai le fenumiai ma fausia ai le faʻatuatuaga. Mo faʻaoga e sili atu ona lamatia, e taua tele le iloiloga a tagata ma puipuiga malolosi.
E mafai e meafaigaluega fa'a-AI ona lagolagoina le fa'amaoni fa'alea'oa'oga e aunoa ma le fa'asalaina o tamaiti a'oga sese?
E suia e le AI le auala e suʻesuʻe ma tusitusi ai tamaiti aʻoga, o lea e tele ai aʻoga e tuʻufaʻatasia ai meafaigaluega fou ma le aʻoaʻoga manino o le "AI literate". E mafai e meafaigaluega e iloa ai ona fesoasoani e faʻailoa ai le tutusa o masalosaloga, ae e mafai foʻi ona sese, o lea e tatau ai i le tulafono ona aofia ai le faʻamasinoga faaletagata ma se faiga iloiloga talafeagai. O le aʻoaʻoina o tamaiti aʻoga e mafaufau loloto e aunoa ma le kopiina, faʻamaonia tagi, ma faʻaali atu o latou mafaufauga e masani ona sili atu le aoga nai lo le faʻalagolago na o le iloa.
O a tapulaʻa e tatau ona faʻatulaga e faiaʻoga pe a faʻalauiloa le AI i totonu o potuaoga?
E sili ona aoga le AI e lagolago ai Aʻoaʻoga pe a moni faʻamoemoega ma manino tulafono mai le aso muamua. Faʻamatala poʻo afea e faʻatagaina ai le AI (faʻataʻitaʻiga, ata o galuega, toe teuteuga) ma poʻo afea e le faʻatagaina ai (iloiloga mulimuli poʻo faʻaiuga taua e aunoa ma se toe iloiloga). Fausia se aganuʻu "siaki faalua" ina ia faʻamaonia e tamaiti aʻoga taunuʻuga nai lo le faʻafaigaluegaina o mafaufauga i fafo. Faʻatalitali mo ni nai vaiaso faigata aʻo faʻamautu faiga masani ma faʻatulaga e le aufaigaluega tulaga masani.
Fa'asinomaga
-
UNESCO - unesdoc.unesco.org
-
UNESCO - Taiala i le AI gaosia i aʻoaʻoga ma suʻesuʻega - unesco.org
-
OECD - Fa'aaogaina o le AI i le faiga o a'oa'oga - oecd.org
-
OECD - Fa'aaogaina o le atamai fa'apitoa e lagolago ai tamaiti a'oga e iai mana'oga fa'apitoa mo a'oa'oga - oecd.org
-
OECD - Atamai Fa'apitoa Fa'atuatuaina i A'oa'oga - oecd.org
-
Inisetiute Fa'aleatunuu o Tulaga Fa'atonuina ma Tekonolosi (NIST) - nist.gov
-
Inisetiute Fa'aleatunuu o Tulaga Fa'atonuina ma Tekonolosi (NIST) - nist.gov
-
Matagaluega o Aʻoaʻoga a Peretania - Atamai Faʻapitoa (AI) e gaosia i aʻoaʻoga - gov.uk
-
Matagaluega o Aʻoaʻoga a Peretania - Atamai Faʻapitoa i aʻoga: mea uma e te manaʻomia ona iloa - blog.gov.uk
-
Jisc - Tulafono fa'atino mo le a'oa'oina o au'ili'iliga - jisc.ac.uk
-
Ofisa o le Komesina o Faʻamatalaga (ICO) - Atamai Faʻapitoa (taʻiala ma punaoa a le UK GDPR) - ico.org.uk
-
Komisi Europa - Puipuiga faapitoa mo faamatalaga e uiga i tamaiti - europa.eu
-
Fa'avae o Fa'amanuiaga Tau A'oa'oga (EEF) - Manatu Fa'aalia (lipoti o ta'iala) - educationendowmentfoundation.org.uk
-
Turnitin - Malamalama i mea sese i totonu o tatou gafatia e iloa ai tusitusiga a le AI - turnitin.com
-
Atamai Fa'apitoa e Fa'atotonugalemu i Tagata (HAI) a Stanford - O masini su'esu'e AI e fa'aitu'au i tusitala Peretania e le o ni tagata moni - stanford.edu
-
Iunivesite o Lisbon (Conselho Pedagógico Técnico) - Hattie ma Timperley (2007) - ulisboa.pt
-
Iunivesite o Glasgow - Black ma William (1998) - gla.ac.uk